U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Zlatana Varelije

Saturday, 08 October 2011 08:40

zlatan_varelija UMAG - U četvrtak navečer u gradskoj knjižnici u Umagu predstavljena je knjiga Zlatana Varelije "Narodnjačka krv u temeljima hrvatske škole". Knjiga je izdana povodmom stote godišnjice hrvatskog školstva na području Umaga (1911.-2011.). Knjiga je izdana u biblioteci "Bujština", tehnički urednik knjige je David Ivić dok je nakladnik Ogranak Matice hrvatske Umag.

U predgovoru knjige autor je napisao:

Malo je poznato da je Istra onaj dio hrvatskog nacionalnog tijela koji u svojem povijesnom razvoju odskače od ostalih prostora naseljenih Hrvatima. Slaveni se u Istri prvi puta spominju 599. godine i to na prostorima Bujštine, a vrelo spominjanja je iz papinskih kancelarija. Vatikanski arhiv je jedan od najbogatijih pa se u njemu bilježi vijest o prvoj pojavi ovoga etnosa koji će trajno ostati na ovom tlu i koje će se vremenom početi iskazivati hrvatskim. A vijest je utoliko značajnija što se prvi vremenski spomen Slavena, odnosi baš na Istru pa time možemo apsolutno iskazati da je ovaj etnos zaposjeo prostore Bujštine još posljednje godine 6. stoljeća.

Iako je kroz svoju dugogodišnju povijest Istra bila izložena stalnoj vladavini stranaca, na njenom tlu razvila se čvrsta hrvatska etnička svijest, ona je postala jednom od triju glavnih hrvatskih, a time i općesvjetskih uporišta glagoljske baštine u kojima se održala sve do današnjih dana. Istodobno, ona je jedna od glavnih uporišta za održavanje hrvatskog etničkog identiteta u razdoblju od "vijeka nacija" od 19. st. i stvaranja suvremenog narodnog nacionalnog identiteta.

Stvarno stanje s poviješću školstva u Istri nosi u sebi specifične školske putove u odnosima spram drugih hrvatskih zemalja ili među Hrvatima izvan granica današnje Hrvatske. Škole nisu samo rasadnici znanja već i hram ljubavi za materinji jezik, kojega poznavanje i gajenje služi kulturnom napretku. Jezik je osnovni uvjet i glavno sredstvo za razvijanje ponosa svijesti o nacionalnoja pripadnosti. U borbi našega naroda za ljudska prava s austrijskim centralnim vlastima na jednoj i sa istarskim pokrajinskim talijanskim vlastima na drugoj strani, škola je igrala vrlo veliku ulogu. Školsko pitanje bilo je sastavni dio političkog života cijele Istre.

Područje Bujštine nema nekih strogih granica u smislu mjerničkih shvaćanja. Ovdje se radi o svega nekoliko minuta tih zemljopisnih kategorija. Ipak, ove male minute u sebi kriju sve ono iz bližih i daljnjih prostranstava, iz više ili manje protegnutog prostora i vremena. Nikakva administrativna određenja ne bi predstavljala posao od neke koristi i značenja. U Bujštinu kao što je poznato, ubraja se krajolik između Mirne i Dragonje, Zrenja i mora. U nju se vrstaju gradići: Buje, Novigrad, i Umag, sa svim brojnim selima i još brojnijim zaseocima. Jer kako Istra nosi specifičnosti spram ostalih krajeva Hrvatske, tako i Bujština nosi svoje specifičnosti spram Istre. Rubno područje Istre bilo je prvo na udaru talijanskog iredentizma i nigdje u Istri nije se dolazilo teže do hrvatske riječi kao na ovim prostorima, i nigdje hrvatski otpor talijanskom ekspanzionizmu nije bio jači i tvrđi nego na ovim prostorima.

O obrazovanju u Istri, o školskom sustavu, mreži škola, o objektima, nastavnicima, poznatim đacima itd. odavna je poznato na širim prostorima Istre, ali nigdje manje, nego na ovim prostorima Bujštine. Treba spomenuti da je većina arhive ćirilometodskih škola ovdje spaljena, netragom nestala, te je stoga istraživanje bilo još teže. Pri sastavljanju ove knjige, oslonac su mi bili pojedini isječci novinskih kazivanja, neka sjećanja ili kopanje po privatnim arhivama. Nailazeći na niz prijepora s nekim dosadašnjim saznanjima otkrivao sam i nove činjenice. Zbog toga i ova knjiga u sebi nosi niz novih do sada neotkrivenih podataka, kao i niz dokumenata koji do sada nisu bili poznati. Pa usprkos svemu tome moram nadodati da vjerojatno postoje još mnoge neotkrivene pojedinosti povijesti školstva sa ovih prostora, koji će biti predmet nekih drugih istraživanja.

U radu na ovom projektu, zahvaljujem mnogobrojnim pojedincima, i znanim i neznanim, kao i mnogim dosadašnjim učiteljima koji su svojim ne malim doprinosom stvarali ovu knjigu. Stoga je i posvećujem upravo njima kao i onima koji su održali hrvatsku riječ na ovim prostorima.